Burnout je jedna od najvećih pošasti modernog društva i svugdje je oko nas. Iako bi se na osnovu ove rečenice moglo očekivati da znamo sve o njemu, moje iskustva tijekom predavanja o ovoj temi pokazuju da još uvijek pokušavamo shvatiti osnove u vezi burnouta. Najčešća pitanja koja dobivam su:

Što je burnout? Koji su uzroci? Koji su simptomi? Kako ga spriječiti?
Kroz odgovore na ova pitanja pokušat ću ukratko dati osnove burnouta za lakše razumijevanje ove važne problematike.

Što je burnout?

Iako postoje mnoga viđenja i definicije burnouta spomenut ću ovdje najčešću definiciju koja dovoljno dobro opisuje burnout: Burnout je stanje fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti kao posljedica dugog i učestalog stresa. Treba napomenuti da je stres normalni fiziološki odgovor na opasnu i neugodnu situaciju u kojoj se jedinka može naći. Karakteriziraju ga različite fiziološke promjene (ubrzani rad srca, povećani tlak, povećana koncentracija određenih hormona, mišićna napetost, preusmjeravanje metabolizma i potrošnje energije, pojačani fokus na opasnu situaciju) koje omogućavaju da prikladno odgovorimo na opasnu situaciju („borba ili bijeg“ reakcija). Problem nastaje kada je stres čest i dugotrajan jer se tijelo i psiha nalaze predugo u „borba ili bijeg“ stanju što jako iscrpljuje organizam i dovodi do različitih simptoma i problema. Nažalost, današnji životni stil često nas drži dugo u stanju stresa (zahtjevno i često loše poslovno okruženje, opterećenost obavezama u privatnom životu, prevelika količina informacija, financijski i zdravstveni problemi, društvene krize i dr.) zbog čega je burnout postao tako veliki problem modernog društva.

Koji su uzroci?

Uzroci burnouta su mnogobrojni, ali ja bih ih svrstao u nekoliko kategorija:

  • Poslovni. Loše poslovno okruženje (preveliki zahtjevi i opterećenost, loša organizacija i vodstvo, narušeni međuljudski odnosi, prekovremeni rad, prevelika odgovornost i dr) najčešće se spominje kao glavni uzrok burnouta.
  • Privatni. Iako se burnout dominanto povezuje s radnim okruženjem on se može dogoditi i u privatnom životu (izazovi roditeljstva, briga o starijima i nemoćnima, preopterećenost obavezama i dr.).
  • Društveni. Odgojno-obrazovni sustav sa svojim pritiscima i zahtjevima za izgradnjom uspješnog učenika stvara ogroman stres za našu djecu koja nisu sposobna se nositi s takvim zahtjevima. Tu bi trebalo spomenuti i zdravstveni sustav koji često ne primjećuje burnout na vrijeme, ne provodi adekvatne tretmane za osobe u burnoutu i ne provodi edukacije o tom važnom segmentu modernog društva
  • Osobni. Naše viđenje opasne i neugodne situacije koja nam pokreće stresni odgovor ovisi o našoj percepciji svijeta koja je izgrađena u najranijem djetinjstvu. Loše osobne granice, perfekcionizam, uloga žrtve samo su neki od primjera kada mi našim uvjerenjima stvaramo sebi stres, bez obzira na vanjske uvjete. Ovo, također, pokazuje našu veliku ulogu kao roditelja u izgradnji što zrelije percepcije svijeta naše djece da bi bila u mogućnosti nositi se s izazovima života pred njima.
    Neki od njih su jasni i vidljivi na površini (poslovni i donekle privatni uzroci) dok su neki skriveni i nesvjesni (društveni i posebno osobni). Zato je naša odgovornost ih osvijestiti da bi mogli na pravi način pristupiti suočavanju s izazovima burnouta.

Koji su simptomi?

Osobe koje su pred ili u burnoutu mogu imati široku lepezu simptoma:

  • fizički (pad imuniteta, glavobolje, probavni problemi, bol u mišićima i leđima, promjene u tjelesnoj masi, umor, promjene na koži, kardiovaskularni problemi)
  • kognitivni (problemi s koncentracijom i pamćenjem, negativna razmišljanja, gubitak fokusa i pažnje)
  • emocionalni (tjeskoba, depresija, bespomoćnost, gubitak entuzijazma, manjak samopouzdanja)
  • bihevioralni (smanjena radna učinkovitost, izbjegavanja odgovornosti, društvena izolacija, ovisnička ponašanja).

Kakva kombinacija simptoma će se pojaviti kod osobe ovisi o intenzitetu burnouta i psihofizičkom stanju pojedinca i zato je nekad teško prepoznati i dijagnosticirati burnout.

Kako spriječiti burnout?

Odgovor na ovo pitanje dolazi kroz analizu uzroka i našom adekvatnom reakcijom na njih.

  • Poslovno okruženje: razgovor s nadređenim u vezi poboljšanja uvjeta rada, rad na poboljšanju međuljudskih odnosa s kolegama, kratke tehnike relaksacije na radnom mjestu, promjene radnog mjesta unutar kompanije ili napuštanje radnog mjesta ako ne dolazi do poboljšanja radnih uvjeta. Poslodavci, osim navedenog, imaju i dodatne odgovornosti poput unaprijeđenja vještina vodstva, organizacije procesa s ciljem smanjenja razine stresa, stvaranja optimalne organizacijske kulture, edukacije zaposlenika o zdravom životnom stilu i burnoutu.
  • Slobodno vrijeme: Nakupljena razina stresa tijekom dana može se uspješno umanjiti ako se slobodno vrijeme provodi na kvalitetan način (sportske aktivnosti, boravak u prirodi, zdrava prehrana, tehnike opuštanja, posvećenost hobijima, ispunjen društveni i prije svega obiteljski život).
  • Društvene reforme: Stavljanje fokusa u školskom sustavu na izgradnju emocionalno stabilnih osoba uz poticanje kritičkog razmišljanja i kreativnosti kao i otkrivanje individualnosti i talenata svakog učenika. Unaprjeđenje zdravstvenog sustava s jasnom dijagnozom i tretmanom osoba u burnoutu kao i edukacije stanovništva o izazovima burnouta.
  • Osobni razvoj: Rad na nesvjesnim uvjerenjima, povredama i traumama uz stručnu pomoć radi promjene negativne percepcije života i preuzimanja odgovornosti za svoj život.

Možda navedene aktivnosti izgledaju zahtjevno, ali su potrebne određene životne promjene ako se želimo uspješno suočiti s jednim od najvećih izazova današnjice. Na nivou pojedinca takve promjene su puno lakše jer ovise o jednoj osobi i njegovoj motivaciji i volji, dok na društvenoj razini to je puno kompleksnije i trebat ćemo puno više vremena dok se ne dogode kvalitetne promjene u navedenim segmentima.