Koliki je trošak burnouta po zaposleniku godišnje? Taj podatak teško je precizno izračunati, ali postoje neke analize, uglavnom vezane uz američko tržište, iz kojih možemo dobiti okvirni dojam o troškovima koje uzrokuje burnout. Kada se te vrijednosti prebace u hrvatske okvire dobijemo iznos od oko 3.500 € po zaposleniku godišnje (ukupni broj zaposlenika, ne samo oni koji su doživjeli burnout te godine). Treba napomenuti da je ovo grubi izračun i da je baziran na podacima sa svjetskog tržišta, ne hrvatskog, ali možemo dobiti okvirni dojam. Čak i s tim greškama možemo reći da je godišnji trošak negdje između 2.000 i 5.000 € po zaposleniku.
Od tih 3.500 € na zdravstveni trošak otpada oko 1.000 € (lijekovi, dijagnostika, terapije…), a oko 2.500 € je trošak kompanija (odsustvo zbog bolovanja, smanjena produktivnost, greške na radnom mjestu, coaching, napuštanje radnog mjesta i zapošljavanje novih radnika, edukacija novih radnika…). U izračun nisu uključeni indirektni parametri poput narušene javne percepcije kompanije, odlazak kvalitetnih kadrova i narušenih međuljudskih odnosa unutar kompanije.
Ako neka kompanija ima npr. 200 zaposlenika njen godišnji trošak zbog stresa i burnouta je oko 500.000 € (200.000 do 1.000.000 € zbog grubog izračuna i u ovisnosti o kompaniji).
Nedavno je izašla jedna zanimljiva studija o burnoutu koja je napravljena u Švedskoj u periodu od 2006 do 2020 godine. U Švedskoj, naime, postoji dijagnoza burnouta pa je moguće pratiti statističke podatke i uspoređivati ih s anketama u poslovnom okruženju. Studija je zanimljiva jer je uključivala jako puno ljudi kroz dugi period vremena, rađena je u europskoj zemlji i ima puno informacija, ali tu ću navesti samo nekoliko zanimljivih podataka:
- Godišnje oko 1 % zaposlenika doživi burnout. Za Hrvatsku bi to značilo oko 17.000 ljudi, mada bi ta brojka kod nas mogla biti i veća s obzirom na uvjete rada kod nas i u Švedskoj.
- Žene 3 puta češće dožive burnout nego muškarci (1.85% i 0.54%). Najveći rizik je kod samohranih majki, one koje su na visokim pozicijama i one koje zarađuju više od muževa.
- Osobe koje dožive burnout imaju u prosjeku 13% manju zaradu u sljedećim godinama (smanjenje broja radnih sati, promjena radnog mjesta s manje stresa ili napuštanje radnog mjesta).
- Osobe koje su u anketama svoje radno mjesto karakterizirali jako stresnim imali su 4 puta veću stopu burnouta u sljedećoj godini nego osobe na čijem radnom mjestu nije bilo ili je bila mala količina stresa. Ankete kao dobar prediktorski model.
- Zbog svih troškova koje nosi sa sobom burnout smanjuje nacionalni dohodak za oko 3.5%.
Burnout je prije svega zdravstveni problem pojedinca koji ugrožava njegovu egzistenciju i narušava obiteljske odnose, ali je i veliki financijski problem korporativnog biznisa i današnjeg društva općenito.
Izvori: Harvard Business Review, www.3treetech.com, www.cepr.org